Tjestenina

Podrijetlo tjestenine

Azija je pradomovina tjestenine kakvu mi danas poznamo, prvu tjesteninu je donio Marko Polo sa svojih putvanja sa dalekog istoka.

O tjestenini ili pašti

Tjestenina je prema želji formirano friško ili tijesto sušeno na zraku iz brašna ili griza tvrde pšenice (durum) ili meke pšenice(krušna). Osim brašna ili griza tijesto se sastoji iz vode, soli i kod nekih sorti i jaja.
Razlikujemo talijansku i azijsku tjesteninu.
Jedna značajka svih tjestenina je da se prije jela moraju na ovaj ili onaj način omekšati. Bilo kuhanjem, bilo samo parenjem u vodenoj pari

Većina talijanske tjestenine se proizvodi se od griza tvrde pšenice i bez jaja.
Postoji bezbroj oblika tjestenine, a da bi koliko toliko mogli razlikovati barem po obliku uvriježila se sljedeća podjela prema završtku imena tjestenine.
• elle -široka npr. Tagliatelle
• ette - uska odnosno mala npr. Lasagnette
• ine/ini - mala npr. Spaghettini, Tortellini
• oni - velika npr. Cannelloni, Tortelloni
• rigate - naborana
• lisce - glatka
• mezze - odrezana, skraćena(ustvari polovica)

Talijanska tjestenina

Azijska tjestenina

• Rižina tjestena, napravljena od rižinog brašna, gdje škrob iz riže daje tom tjestu jako svjetlu boju.
• Kineska tjestenina sa jajima je oblikom jako slična talijanskm špagetima.
• Azijatska tzv. staklena tjestina je napravljena iz škroba mungo graha pa zato ima i ralićitu tvrdoću u odnosu na tjesteninu napljenu iz žitarica.
• Japanska SOBA tjesteina je izrađena od brašna haljde( hajde, heljde kod nas poznata kaša iz te žitarce) i često pofarbane prahom zelnog čaja. Ova tjestenina se jede hladna.
• UDON je također japanska tjtenina proizvedena od pšeničnog brašna i soli.
• SOMEN su tanki rezanci iz pšeničnog bašna, koji se često jedu hladni.

..:::Jela sa tjesteninom:::..